Vjerojatno ste barem jednom u razgovoru s bližnjima rekli „Tako bih se želio/željela tome posvetiti, ali nikako da nađem vremena“ – a onda nas je neplanirano zahvatila situacija u kojoj većina nas mora ostati doma.
Na prvi pogled možda se čini da sada velik broj nas doista ima vremena napretek! Uz to, u zadnje se vrijeme društvenim mrežama šire vijesti o besplatnim tečajevima jezika, besplatnim audioknjigama i predstavama, a brojni proizvodi prodaju se po sniženim cijenama. Sve to nameće poruku kako je upravo sada pravo vrijeme za rad na sebi i ostvarivanje dugo planiranih ciljeva. Je li doista tako?
U ovom trenutku važno se prisjetiti da se trenutno naš život ne razlikuje od onoga kakav smo živjeli prije nekoliko tjedana samo po tome što neki od nas „imaju više slobodnog vremena“! U tijeku je pandemija, dogodio se potres, mnogi su izgubili posao, a svi smo izgubili – rutinu.
Stvaranje nove dnevne rutine je izuzetno bitno jer rutine stvaraju red i strukturu u kaosu i daju nam osjećaj sigurnosti.
Kako se nositi s novonastalom situacijom?
Važno je imati na umu da se ljudi međusobno razlikuju. Isti događaj nije svima jednako stresan te je potpuno očekivano da će se i naše reakcije, iako se svi nalazimo u istoj ili vrlo sličnoj situaciji, razlikovati. Tako će nekoga ova situacija motivirati da se posveti starim ili novim ciljevima, a netko drugi će osjećati manjak motivacije za školu, faks, posao od kuće ili ostvarivanje ciljeva. Isto tako, nema univerzalno djelotvornog načina suočavanja sa stresom pa aktivnosti koje jednoj osobi pomažu u suočavanju sa stresom drugoj osobi ne moraju pomoći ili joj čak mogu i odmoći.
Ipak, ono što nam svima može pomoći i čemu bismo se mogli posvetiti je vraćanje strukture u naš dan. Stvaranje nove dnevne rutine je izuzetno bitno jer rutine stvaraju red i strukturu u kaosu i daju nam osjećaj sigurnosti. Kad stvaramo rutinu, stvaramo predvidljive situacije koje se svakoga dana ostvaruju, znamo što očekivati i to smanjuje osjećaj neizvjesnosti. Rutine ublažavaju stres i anksioznost, pomažu da se bolje nosimo s promjenama, a povezane su i s boljim i kvalitetnijim snom koji je iznimno važan za psihičko i fizičko zdravlje.
Kako krenuti u postavljanje rutina?
Savjetujemo da počnete s manjim ciljevima koji vas neće preopteretiti te ih polako povećavajte. U redu je i ako poželite mijenjati ili prilagođavati postojeće rutine ako vidite da vam nešto više ne odgovara. Rutine su tu zbog nas i služe da nam olakšaju, a ne otežavaju život.
Kako treba izgledati ta rutina? Odgovor je – onako kako vama paše! Naši savjeti su da prilikom određivanja rutine uključite aktivnosti koje su vam ugodne i da ne zaboravite na važnost fizičke aktivnosti, ali i odmora i dobre prehrane.
Pokušajte:
- odrediti točno vrijeme ustajanja i odlaska u krevet kojeg ćete se nastojati pridržavati. Ujutro doručkujte, a poslije toga operite zube, presvucite se iz pidžame i posložite krevet, makar i ne planirate izlaziti iz kuće. Planiranje obroka u otprilike isto vrijeme svaki dan također vam može pomoći.
- odrediti vrijeme koje će biti posvećeno određenim aktivnostima, npr. vrijeme za školu/faks/posao, za kućanske poslove, ali naravno i za zabavu. Ako radite od kuće, ovo vam može pomoći u odvajanju vremena za rad i privatnog vremena. Važno je da rutine ne budu dosadne, već da u njih uvrstite i ono što vas opušta. Odvajanje vremena za gledanje serije, čitanje knjiga, razgovor s prijateljima i sl. može imati blagotvorni efekt na naše mentalno zdravlje. Briga za sebe važan je i nužan dio vlastite rutine!
- s mlađim članovima obitelji, ako ih u obitelji ima, podijeliti lagane radne zadatke. Tako ćete rasteretiti sebe, ali i pomoći mlađima da uvedu rutinu u svoj dan, dati im zanimljivu aktivnost kojoj se mogu posvetiti, vratiti im osjećaj odgovornosti i pružiti priliku za postignuće.
- da svaki dan ne bude u potpunosti isti. Kako biste dodali dinamiku u svoju rutinu, aktivnosti koje vam služe za zabavu možete izmjenjivati tijekom dana u tjednu ili imati drugačiji raspored za radne i neradne dane.
Da bi određene aktivnosti doista postale dio naše rutine, potrebno je vrijeme. Prema nekim istraživačima za to su potrebna otprilike 3 tjedna, stoga nemojte biti tužni, ljuti ili razočarani ako vam održavanje rutine ne uspije od prve. Budite strpljivi sa sobom i dajte si vremena!
Također, važno je znati da treba ostaviti prostora i za nepredviđene situacije. Život je nepredvidljiv i ne trebamo se osjećati loše ako se nekada dogodi da posustanemo. Ako se previse držimo rutina, to može imati kontra efekt i dovesti do stresa i neugodnih emocija ako se dogodi nešto neočekivano (npr. potres) zbog čega ne možemo izvršiti našu rutinu. Važno je da ne prekinemo s njom i da , kada budemo mogli, nastavimo gdje smo stali.
Iako ovo vrijeme za većinu nije (i ne mora biti!) vrijeme za postavljanje i ostvarivanje novih ciljeva, neki će ga vjerojatno iskoristiti za veće pothvate kao što su učenje novog jezika, usvajanje nove vještine ili pisanje diplomskoga rada. Ako to želite i za to imate kapaciteta, možete dodati posebno vrijeme i za takve aktivnosti u vašu rutinu. Važno je naglasiti da nema velikih i malih ciljeva - svi ciljevi su jednako vrijedni i svi činimo najbolje što možemo!
U svakom slučaju, zapisivanje dnevne rutine, odnosno okvirnog rasporeda aktivnosti pomoći će vam da ga se lakše pridržavate. Tu vam od pomoći može biti Fokus planer u kojemu možete naučiti i kako MUDRO postavljati ciljeve, kako se opustiti i zašto se nije dobro uspoređivati s drugima.
Matea Gugo, univ. bacc. psych. i Mirta Rebrina, univ. bacc. psych.
za PsihoFest i Planner boutique.